Snježana Radetić: Važno je prilagoditi se i boriti za svaki kulturni program u gradu
Ususret ljetu i daljnjem popuštanju epidemioloških mjera razgovaramo s profesoricom Snježanom Radetić, ravnateljicom porečkog Pučkog otvorenog učilišta koje nosi brojne kulturne programe u gradu. Radetić se osvrnula i na svoj dosadašnji mandat na čelu ustanove koju je preuzela 2017, kao i na izazovne prilike u kulturi od izbijanja epidemije koronavirusa.
Izgledno je da će se neizvjesnost oko javnih okupljanja zbog koronavirusa preslikati i na predstojeću ljetnu sezonu. Prošle je godine Kulturno ljeto u Poreču uspjelo iznijeti solidan program. Što nas očekuje narednih mjeseci?
Kulturno ljeto u Poreču značajno je obogatilo kulturnu programsku ponudu za građane i posjetitelje u godini kada je, svjedočili smo tome, sve stalo, ili su se mjere često mijenjale. Bilo je teško dugoročno planirati. Usprkos svemu Učilište je odgovorno i hrabro programski iskoračilo. Grad je bio kulturna oaza uvelike zahvaljujući i našem Kulturnom ljetu. I ove će godine biti tako. Pripremljen je ljetni program za 60. obljetnicu Koncerata u Eufrazijani, 26. Jazz u lapidariju, 21. Street art Poreč. Otvorit ćemo 61. Annale već u srpnju, a pored toga bit će otvorene obje naše galerije. Pored redovitog kino programa i ove godine bit će projekcije na otvorenome u Kinu Roxy. Dakle, radimo kao i uvijek nastojeći se brzo prilagođavati novim uvjetima život i rada. U svibnju je planiran 3. Tjedan kulture življenja – Ekolo!. Uvijek se pridržavamo epidemioloških mjera i želimo da se naši korisnici osjećaju sigurnima, zato će se program odužiti kroz svibanj. Bit će tu radionica analogne fotografije naziva Stari zanati u trajanju od 15 dana (voditelj Sven Stilinović), plesna predstava Hodačice na Trgu slobode, predstava za djecu Teatra Exit, kino projekcije kultnih filmova, retrospektiva dokumentarnog filma, izložbe u obje galerije i u foajeu, instalacije, džez-koncert u lapidariju, otvorene probe profesionalnih izvođača klasične glazbe i predstavljanje monografije.
Lani je Pučko otvoreno učilište Poreč proslavilo svoju 60. obljetnicu, a uskoro izlazi i monografija. Kako je teklo njeno stvaranje? Kako ste koncipirali djelo koje treba obuhvatiti ovako dugačko i sadržajno razdoblje povijesti?
Prošlu smo godinu planirali raskošno i slavljenički, ali nam je virus ukrao jubilej, na neki način. Ipak smo, usprkos značajnim financijskim rezovima, uspjeli ostvariti sve tradicionalne programe i završiti projekte koji su bili započeti. Tako smo u 2. Tjednu kulture življenja u listopadu promovirali publikaciju kojom je označen kraj prvog ciklusa projekta Tornaj se doma -Torna casa. Autorica Tajana Reznić Brenko u formi razgovora predstavila je pet umjetnika, rođenih Porečana. Istovremeno se posljednje dvije godine radi na monografiji naše ustanove i taj je posao, usprkos svim preprekama, doveden do kraja. Moram istaknuti koliko mi je drago da su se autorice Sniježana Matejčić i Ivona Orlić prihvatile tako zahtjevnog i odgovornog posla. Stvorile su pitku i zanimljivu priču ne samo o 60 godina ustanove koja je referentna za kulturu i obrazovanje odraslih u našem gradu, već i priču o ljudima i zajednici s kojom je Učilište u trajnoj komunikaciji, često i sinergiji. Pokušalo se fotografijom i riječju na jednome mjestu ovjekovječiti zaista dugo razdoblje, razgovaralo se sa svjedocima i sudionicima naglog kulturnog i turističkog rasta našeg grada. Intervjui su snimani uvijek kad su to sugovornici dopustili pa je od tog vrijednog arhivskog materijala montiran videomaterijal u trajanju od sat vremena. Autori su Ivona Orlić i Mladen Đaković, a film je prilog monografiji.
Možemo li bez ograde reći da je POUP u posljednjih 60 godina bio kulturna “žila kucavica Poreča”, ili to ipak nije kompletna slika kulturnih prilika u našem gradu?
Poreč je naglo odskočio prije 60-ak godina u svim smjerovima. Gotovo preko noći postao je važno turističko odredište, a taj je smjer kretanja podupirala vizija nekolicine onih koji su kreirali turističke početke u našem gradu. Zbog brzonarastajućeg turizma bilo je važno obrazovati i osposobiti što više turističkih djelatnika, a gostima ponuditi zabavu i kulturna događanja. Početni entuzijazam bio je dobrodošao, a onda je sve prepušteno ustanovi, što je omogućilo institucionalni razvoj kulturne ponude u gradu. Na svoj način posljednjih 40-ak godina i sama sam sudjelovala ili često posjećivala brojne programe. Veći ih je broj preživio kroz razne modifikacije i poboljšanja, a neki, nažalost, iako odlični - nisu uspjeli. Zanimljivo je podsjetiti da je Učilište poslije rata, 1949. godine započelo djelovanje kroz obrazovnu djelatnost, a posljednjih 60 godina sljubljeno djeluju u njemu obrazovanje i kultura. Pučko otvoreno učilište Poreč jedna od rijetkih ustanova te vrste u našoj zemlji koja se naglašeno bavi kulturnim djelatnostima.
Dok ljeto nosi sa sobom popuštanje epidemioloških restrikcija, zimi to nije slučaj. Kako je organiziran rad u POU-u tijekom sezone jesen/zima 2020/2021? Možemo li očekivati neke novitete nakon ljeta?
Odviše je bilo noviteta i prilagodbi u posljednje vrijeme. Valja nam dugoročno planirati, ali biti spreman na nagle promjene – to su okolnosti u kojima smo kreirali programe u 2020. godini. Neke smo iz zatvorenih prostora pokušali prenijeti na otvoreno pa smo uobičajeni termin Zlatnog zuba pomaknuli u nastojanju da do kraja lipnja ispunimo bar dio planiranog programa. Tijekom protekle sezone jesen/zima posjetitelji su mogli uživati u redovitim kinoprojekcijama, novoj verziji Porečdoxa, u domaćoj kazališnoj produkciji predstave Kad-tad i ograničenom broju gostujućih predstava. Bile su otvorene galerije i učionice onda kad su to mjere dozvoljavale. Vjerujem u izmijenjenu situaciju do iduće zime, a Ustanova će se prilagoditi i činiti najbolje za svoje sugrađane.
Pučko učilište ste preuzeli 2017. godine te se našli u jedinstvenoj - i nezavidnoj poziciji da ga uvedete iz “starog normalnog” u “novo normalno”, u svijet izmijenjen virusnom pandemijom. Kako je tekla prilagodba na novonastalu situaciju?
Kao i sve prilagodbe kojima bivamo pogođeni – dan po dan. Međutim, kvalitetan timski rad olakšava svaku teškoću i omogućuje dobre rezultate. Strategija nam je bila – boriti se za svaki program, za svaki događaj, tjedan za tjednom i činiti najbolje što možemo. Rekla bih da smo mnogo napravili jer smo ostvarili 600-tinjak događanja kroz 269 dana, koliko smo lani bili otvoreni. Radile su galerije, kino, učionice, programi su se prilagođavali novonastalim mjerama i modificirali u dogovoru s Gradom, Ministarstvom kulture i medija i Istarskom županijom koji su programe sufinancirali usprkos teškim vremenima i time nam omogućili sigurnost.
Kako gledate na svoj mandat? Žalite li za nekim programima koje niste uspjeli realizirati?
Iako je mandat bio dinamičan i nepredvidiv, i nisam ga planirala takvim, zadovoljna sam jer se pokazalo da znamo plivati u nemirnim morima. Voditi ustanovu takvoga nasljeđa velika je odgovornost, ali je ujedno izazovno i zabavno. Posla ima puno, ali zaista imam sreću da sam naslijedila i dobar tim ljudi. Novi su izazovi pred nama. Sve što se nije imalo priliku ostvariti, znači da nije bilo njegovo vrijeme. Strpljenje može biti velika nagrada. Kad se osvrnem na protekle tri godine, zadovoljna sam. Izdane su tri publikacije, dvije monografije i jedna knjiga razgovora, pokrenulo se Pregled zbivanja kojim se u tiskanom obliku nastoji predstaviti djelovanje Ustanove i planirati programe i suradnje. Izlučena je i uređena arhivska građa stara 60 godina, redizajnirana internetska stranica i rezervacijski sustav, pokrenut projekt reklamnih najava prije kino projekcija. Uspješno su realizirana tri projekta EU-a, a trenutno je u realizaciji i četvrti. Napravljeni su i programski pomaci: kroz projekt EU-a pokrenut je novi program Tjedan kulture življenja kojim ćemo, objedinjavanjem naših programa i suradnji, jednom godišnje predstaviti svoj rad baveći se identitetom sredine i važnosti obrazovanja, kulture i umjetnosti za razvoj zajednice. Oživio je prostor foajea za manje programske zahvate i kulturna druženja, a pokrenut je i niz manjih programskih intervencija i suradnji s drugim ustanovama.
Kriza je i prilika za nove stvari. Jeste li ponosni na neke programe koji su upravo zbog pandemije možda poprimili poseban, originalan oblik?
Pandemija nam je omogućila da se unutar ustanove bavimo poslovima i zadacima koji nisu dobivali odgovarajući prostor dok smo bili u punom pogonu. Uz prilagodbu promjenama odrađeno je mnogo fizičkih i administrativnih poslova kao priprema za povratak u „staro“. Ponosna sam što smo uopće uspjeli provesti sve programe i što povijesti nećemo ostati dužni zbog pandemije. Ovo je razdoblje otvorilo vrijednost rezidencijalnog pristupa našim prostorima. To je nešto s čime smo već i prije koketirali, a novonastala situacija u tome nam je pogodovala. Zahvaljujući novom pristupu 48. Susret zborova Naš kanat je lip ipak se održao. U restriktivnim okvirima pronašle su se, u dogovoru s Ministarstvom i Županijom, nove mogućnosti za tematizaciju glavnih vrijednosti Kanta pa je organizirana šestodnevna rezidencija umjetnika i profesionalnih glazbenika u porečkom kazalištu i Okrugli stol u foajeu. Napisan je stručni osvrt o značaju i vrijednosti ove jedinstvene manifestacije. I Porečdox je obukao novo ruho jer su u tjednu nakon festivala ljubitelji dokumentarnog filma mogli besplatno pogledati 11 odabranih filmova na internetskoj platformi Učilišta.
Kako vidite budući rad Učilišta? Hoćete li konkurirati za reizbor na čelnom mjestu Učilišta?
Četverogodišnji mandat omogućio mi je da se upoznam sa svim procesima u Ustanovi. Na najbolji mogući način sagledala sam i sve pozadinske programske procese, mogućnosti i ograničenja koja s tim idu. Pučko otvoreno učilište Poreč je moderna ustanova velikih mogućnosti, uvijek spremna prilagoditi se. Osluškujući zajednicu zbog koje postoji i radi, neprestano nastoji poboljšavati programske obrazovne i kulturne ponude. Budem li ostvarila još jedan mandat na reizboru u tom ću smjeru i dalje planirati i raditi.